Roditelji često smatraju kako su djeca hiperaktivna, s nedovoljno koncentracije, te kako unose prekomjerne količine slatkiša tijekom dana… Konkretno poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje ili poremećaj pozornosti s hiperaktivnošću (eng. Attention Deficit and Hyperactivity Disorder, ADHD) je stanje za koje je karakterističan visok stupanj motoričke aktivnosti kao manifestacija visoke aktivnosti uma.

Stručnjaci već duže vrijeme pokušavaju otkriti poveznicu između dječjeg ponašanja i prehrane, a ne možemo ni da se ne zapitamo: dijagnosticiramo li djeci ADHD prebrzo?


Roditelji, pazite na količinu prehrambenih boja u ishrani djeteta

Pravilna i adekvatna prehrana ključna je za zdrav razvoj svakog djeteta, shodno tome od izuzetne važnosti je i za razvoj djece s dijagnozom ADHD-a.

Znanstvenici vjeruju da mijenjanje dječje prehrane utječe na smanjenje ispoljavanja hiperaktivnog ponašanja. Iako znanstveno nije dokazana povezanost između ADHD-a i konzumiranja šećera, prerađeni šećer i ugljikohidrati mogu utjecati na aktivnost djeteta jer znatno podižu razinu šećera u krvi. Visoka razina šećera u krvi može prouzročiti nalet adrenalina koji utječe na aktivnost kod djece; da ispoljavaju hiperaktivno ponašanje i smanjenje pažnje; a nakon naglog pada razine adrenalina dolazi do smanjena aktivnosti i ispoljavanja lošeg raspoloženja.

Važno je reducirati konzumiranje prehrambenih boja koje se nalaze u sportskim pićima, praškastim i voćnim napitcima, ali ne i sokovima. Preporučena dnevna količina prehrambene boje za dijete je 12 mg, međutim, čestim konzumiranjem pića, obojenih žitarica i bombona dijete može unijeti i do 100 mg prehrambene boje dnevno. (Stevens, 2014.)

Isključite određene namirnice iz djetetova jelovnika i pratite promjene u ponašanju

Ohrabrili bismo roditelje da pokušaju isključiti određenu hranu iz jelovnika djece, ako zaključe da negativno utječe na ponašanje. Najbolje je isključiti jednu namirnicu ili skupinu sličnih, jer na taj način se može pratiti učinak. Ukoliko dođe do promjene u ponašanju djeteta, promjenu možete pripisati grupi namirnica koje ste isključili. Međutim, do promjene u ponašanju može doći i zbog drugačijih odnosa unutar obitelji dok je dijete na restriktivnoj prehrani. Dakle, do promjene u ponašanju djeteta može doći – ne zbog prilagođene prehrane, nego zbog povećane pažnje koju dobiva od roditelja tijekom restriktivnog razdoblja.

Važno je ne pretjerivati! Nagle i restriktivne promjene u prehrani djeteta, kome je prehrana ključna za psihofizički razvoj, mogu dovesti do nutritivnih nedostataka. Stoga je važno javiti se nutricionisti ili dijetetičaru koji će napraviti individualni plan prehrane za vaše dijete, u skladu s tjelesnim i psihičkim preferencijama djeteta.

U djetetovom jelovniku se trebaju naći izvori svih makro i mikronutrijenata, poput cjelovitih žitarica, voća, povrća, mlijeka i mliječnih proizvoda, mesa, jaja, ribe, ulja i masti uz maslinovo ulje kao glavni izvor. I ono što nikako ne smijemo zaboraviti je unos vode kroz cijeli dan! Kako planiramo prehranu, trebamo planirati i svakodnevnu tjelesnu aktivnost: šetnja, igranje u parku, plivanje…

Uz pravilnu prehranu i redovnu tjelesnu aktivnost mnogo bolje će se uočiti sve pozitivne promjene ponašanja djeteta.

Autorica:
Vedina Kurtović – Ajanović, diplomirani psiholog

U #buditu timu sam uključena u dio podrške roditeljima.

BUDI TU zajednica aktivnih roditelja za cilj ima promovirati pedagoški pristup roditeljstvu i pružiti podršku roditeljima

 

0